Ako velike energetske kompanije dođu u Hrvatsku, za nekoliko godina mogli bismo imati puno jeftiniji benzin i plin, a državni deficit mogao bi se prepoloviti. Ekološki rizici su tu, no zakoni Europske unije štite okoliš barem dvostruko jače od, primjerice, američkih zakona

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i energetski stručnjak Jasminko Umičević u Mreži Prvog Hrvatskog radija govorili su o mogućim prednostima Zakona o ugljikovodicima i utvrdili da je to napokon zakon koji bi mogao značajnije pomoći hrvatskom gospodarstvu, ali dugoročno i građanima koji bi se mogli nadati jeftinijem plinu i benzinu.

Umičević kaže da su u pogledu donošenja ovog zakona pregovori vođeni i s bivšim Vladama no da nije bilo interesa jer se njima ugrožava monopol INA-e: ‘Zbog otpora INA-e, nije se ništa radilo. Napravljena je samo kozmetička promjena u zakonu, ali je samo tjerala zainteresirane investitore’, rekao je Umičević pojašnjavajući da je trenutno na snazi zakon koji dozvoljava stranim tvrtkama istraživanje nafte i plina, ali ako oni nađu sirovinu tada moraju tražiti novu dozvolu za crpljenje, s time da se za isto crpilište mogu natjecati i druge tvrtke. ‘Buši se barem deset puta da bi se našlo jedno mjesto, i to nije sigurno, a onda kada nađete, može vam druga tvrtka uzeti koncesiju. To je nakaradna situacija’, upozorio je Umičević.

Ministar Vrdoljak kaže da se s INA-om nije uopće konzultirao oko donošenja ovoga zakona te dodao da su morali biti svjesni toga da monopol nije prirodan. ‘Očekujem da INA dođe na natječaj tako da ovaj zakon ne treba nazivati zakonom protiv INA-e. Ona će samo dobiti čista pravila i može uložiti ako želi’, kazao je Vrdoljak koji očekuje i da će se na natječaj krajem godine javiti barem četiri američke kompanije.

Vrdoljak je kazao da je zakon prvenstveno predložen zbog sigurnije i što jeftinije opskrbe građana energentima, ali i zbog industrije u Hrvatskoj. ‘Danas proizvodimo oko 1,7 milijardi kubika plina, a nama je potrebno tri milijarde godišnje. Da nađemo još nekoliko milijardi, to znači da mi s našeg teritorija dobivamo više plina nego što nam treba. To znači da više nema šanse za plinske krize i očekujem da će za nekoliko godina naši građani imati najjeftinije energente’, nada se Vrdoljak.

Očekuje se da će Hrvatska od investitora dobiti oko 60 posto zarade s porezima doprinosima. Umičević procjenjuje da bi Hrvatska mogla zarađivati oko 500 milijuna eura godišnje u proračun. Vrdoljak je to preračunao i rekao da bi se državni deficit od oko 10 milijardi kuna mogao prebiti s oko četiri milijarde kuna godišnje od naftnog i plinskog biznisa.

Umičević je dodao da postoji i velik interes iz Norveške i Rusije čije su tvrtke još ranije izrazile namjeru da ulažu u Hrvatsku. ‘Istraživanje Sanjina Grandića i Igora Rusana pokazuje da u Hrvatskoj postoje ogromne rezerve, nešto manje od tri milijarde barela nafte. No i da nađemo 300 milijuna barela, već možemo govoriti o zaradi od nekoliko milijardi dolara’, kazao je Umičević.

Kad je u pitanju okoliš, Umičević je istaknuo da je to vrlo važno pitanje jer Hrvatska ipak živi od turizma, ali i da su u zakonu usvojene sve direktive EU-a o zaštiti okoliša. ‘EU ima barem duplo strože ekološke kriterije i važno je da se pridržavamo propisa. Ja sumnjam da će na Jadranu biti neozbiljnih investitora jer je to ozbiljan novac’, rekao je Umičević.